bs
Preporuke

Koju vrstu voćaka gajiti?

Na prvom mjestu mora se voditi računa o tome da klimatski i edafski uslovi područja uzgoja odgovaraju spram zahtjeva planirane kulture. Obzirom da BiH pripada umjereno kontinentalnoj klimi, u našem području, a prema privrednoj važnosti, mogu se uzgajati sljedeće vrste voćaka: jabuka, kruška i dunja iz grupe jabučastog; šljiva, trešnja, višnja, breskva, kajsija iz grupe koštičavog; orah i lijeska iz grupe jezgrastog; jagoda, malina, kupina, ribizla, ogrozd, borovnica, brusnica, aronija, te hibridi nekih od navedenih kultura iz pomološke grupe jagodastog voća. Prilikom izbora određene kulture za uzgoj treba obratiti pažnju i na postojanost tržišta, što se ogleda u organizovanom otkupu plodova ili pak evropski pristup tom problemu ¨sistem uberi sam¨, više pristupačan proizvođačima u blizini većih gradskih centara, ili pak postojanje skladišnih kapaciteta u neposrednoj blizini proizvodnje.

U kojem konceptu uzgajati voćke: konvencionalni, integralni i organski?

Konvencionalna, integralna ili organska proizvodnja predstavljaju termine koji su u upotrebi prilikom projektovanja proizvodnje, tehnologije uzgoja i kupovine hrane. Termin ¨zdrava hrana¨ svakim danom postaje sve popularniji kako među potrošačima, tako i kod proizvođača voća. Kako ne bi došlo do produbljivanja određenih termina na subjektivan način, potrebno je definisati zastupljene koncepte proizvodnje, te dati kvalifikaciju konačnog proizvoda koji je rezultat principa iste. Ključni akcenat u vrednovanju određenog proizvoda jeste stepen aplikacije zaštitnih, hemijskih sredstava. Prema tome razlikuje se: konvencionalna proizvodnja u kojoj je primjena hemijskih sredstava apsolutna, ista se koriste naslijepo, te dobijeni proizvod ima veoma nizak stepen biološke ispravnosti; integralna proizvodnja, ekološki usmjeren postupak u kojem je primjena hemijskih sredstava svedena na najmanju moguću mjeru, tako da se unište štetočine ili suzbiju biljne bolesti, a u isto vrijeme ne naruši čovjekova okolina i na kraju u što većoj mjeri sačuva zdravlje potrošača, tako da su proizvodi iste zdravstveno sigurniji, imaju markicu i naravno veću cijenu na tržištu; organska produkcija tretira princip potpune zabrane upotrebe zaštitnih sredstava, što ima za posljedicu proizvod najvećeg stepena biološke ispravnosti sa posebnom prepoznatljivošću. Ostvarene pretpostavke (ekološke i tehničke pretpostavke, proizvodna sposobnost farmera, prognozna i savjetodavna služba, analiza tržišta i sl.) ključni su element koji podrazumjeva izbor datog koncepta među navedenim.

Na šta sve treba obratiti pažnju prilikom izbora mjesta za  podizanje voćnjaka?

Prilikom odabira odgovarajućeg mjesta za zasnivanje voćnjaka, treba uzeti u obzir i, u nekim slučajevima poboljšati, mnoge karakteristike istog. To uključuje: tip zemljišta, plodnost, strukturu i drenažu, prethodni usjev ili predkulturu i plodored, vazdušnu drenažu i izloženost vjetru, pristup parceli, susjedne usjeve i/ili granice polja.

Uzgajivači nisu u mogućnosti da promjene tip zemljišta (sadržaj pijeska, ilovače, i gline) na svojim farmama, ali oni mogu poboljšati njegovu strukturu, prvenstveno kroz prakse koje oplemenjuju sadržaj organske materije. Najveći broj voćaka, a posebno one iz grupe jagodastog voća, generalno dobro uspijevaju na pjeskovitim zemljištima; međutim, visok sadržaj organske materije (minimum 2%, 5% se preferira) može učiniti mnogo na poboljšanju rasta biljke, čak i na teškom glinovitom zemljištu. Voćke najbolje rastu na mjestima sa dobro dreniranim zemljištem, zbog njihove osjetljivosti na brojne truleži korijena. Na mjestima gdje je unutrašnja drenaža (oticanje vode) zemljišta marginalna, jagodasto voće se može veoma uspješno uzgajati na uzdignutim gredicama gdje se suvišna voda adekvatno drenira bočno u prostor između redova i onda do prostora izvan plantaže. U svakom slučaju suviše vlažna mjesta bi trebalo izbjegavati.

Vazdušna drenaža se odnosi na sporo kretanje zraka kroz plantažu zbog razlika u temperaturi i gustini vazduha. Ovo ne treba identificirati sa izloženošću vjetru, gdje su plantaže pod uticajem vjetrova velike brzine usljed kretanja vazdušnih frontova. Dobra drenaža vazduha reducira potencijal za štetu od mraza – ozbiljan problem kod jagode i, manje često, kod trešnje. Ista takođe, podstiče sušenje površine lista i manju vlažnost unutar plantaže, što zauzvrat smanjuje mogućnost za probleme sa bolestima lišća i plodova. Konstantni vjetrovi mogu osušiti plantaže, posebno tokom zime. Dodatno, iako se oprašivanje podstiče putem vjetra, posebno kod jagodastog voća, stigma na tučku, ženski dio cvijeta, može se isušiti i postati neprijemčljiva za polen brzo pri vrelim, suhim vjetrovima. Zaštićena mjesta trebaju biti odabrana, ili zaštita treba biti obezbjeđena sadnjom vjetrozaštitnih pojaseva, stim da isti ne blokiraju kretanje vazduha, već selektivno propuštaju.

Mjesta sa izobiljem vode pogodnog kvaliteta za navodnjavanje prikladnija su za proizvodnju voća, nego ista bez pristupa vodi, posebno uzimajući u obzir vrijednost usjeva i potencijalni gubitak prihoda zbog stresa od suše.

Nekultivisano zemljište i određene vrste divljih voćki koje okružuju komercijalne plantaže voća mogu biti ozbiljni izvori štetočina i bolesti, te se iste moraju izbjegavati.

Promotivni Video
Saradnici
farma_usaid ppf_logo bios frost mikro_partner
Certifikati
ok-2-2013-doc6_ ok-1-2013-doc5_ 491811-fsms-2013-10-18-iqnet-pdf4_ 491811-fsms-2013-10-18-englisch-pdf3_ 491811-fsms-2013-10-18-deutsch-pdf2_ haccp-2012-heko